Uljarstvo HR u EU

Naši uljari su već skoro spremni za EU

VELIKI IH SE BROJ ODLUČIO INSTALIRATI UREĐAJE ZA OTKOPAVAN JE KOMINE, KOJI I OD OTPADA STVARAJU KORISTAN PROIZVOD - NAPOMINJE ZNALAC KOJI OD SLOVENIJE DO CRNE GORE SKRBI O ČAK 67 ULJARA

Piše Milena Budimir

24.000 EURA ZA KOŠPICE

Prosječna uljara obradi 600 tona maslina, otkoštavanjem dobije 75.000 kg koštica. Kilogram ia tržištu stoji oko 2,5 kune, nači zarada je oko 24 tisuće eura - veli Baldasar. 

Od Slovenije do Crne Gore Rudolf Baldasar sa svojom malom, ali vrijednom ekipom skrbi o čak 67 uljara. Neke je instalirao, neke osmislio, a sve redom održava. Paušalno održavanje, kazuje nam, jako je bitno.

 

- Redovita kontrola i održavanje skidaju velik teret s postrojenja tijekom sezone obrade. Sezona je, zbog "ekstra vergine" obrade, sve kraća, ljudi traže da im se masline obrade u što kraćem roku, što brže, i sad zamislite što bi se dogodilo da baš usred te gungule dođe do kvara? - pita i sebe i nas i uljare Baldasar.

Od održavanja lako prelazimo na temu "Europska unija i što nam donosi, što donosi uljarima". Promijenit će se pravilnici o otpadnim vodama,

0 zbrinjavanju komine. No, naši su uljari na sve to skoro pa spremni. Velik ih se broj odlučio instalirati uređaje za otkoštavanje komine, uređaje koji i od otpada stvaraju koristan proizvod. Već smo o tome govorili (u Maslini br. 46). No, što kažu iskustva?

- Jedan uljar iz Kopra mi je javio kako je u jednoj zimskoj sezoni, koja nije bila iznimno hladna ni oštra, uspio tako na grijanju poslovnog prostora

1 same uljare uštedjeti gotovo 15 tisuća eura! Kako? Uložio je u tehnologiju, prilagodio je peći koje su koristile pelete. Minimalnom modifikacijom sada umjesto peleta koristi svoju otko- šćenu kominu - veli nam Baldasar. Otkošćena komina je sipak materijal, suh, izgleda poput žita, zrno joj je između tri i pet milimetara i lako se suši i skladišti. Plastični kontejneri zapremine 600 litara gotovo su pa idealni za skladištenje. Posebnim sustavima cijevi, koje u sebi imaju ventilatore, lako se prebacuje s mjesta na mjesto i usput se dodatno suši.

No, hajdemo mi sve to umjesto riječima pojasniti - brojkama. Lakše se shvaća, slažemo se.

- Teoretski, recimo, od sto kilograma maslina dobijamo 20 posto ulja, 60 posto vode i 20

posto krutog otpada. Sada smo u mogućnosti i od tog krupnog otpada iskoristiti dodatnih oko 45 posto - veli Baldasar.

Kako? Iz komine se posebnim uređajem odvajaju koštice oko 10*15%. One se koriste, kako smo već rekli, kao gorivo. No, uz njih, uz upotrebu specijalne horizontalne centrifuge (dekantera), dobivamo i takozvani pate (čisti mesnati dio ploda masline), oko 30%. Što s njim, pitamo.

- Primjena "patea" započela je u Europi, komercijalno već dvije godine, a testno već desetak godina i upotrebljavaju ga dijelom kao gnojivo, pomiješano sa zemljom. Za razliku od same komine, "pate" ne povećava kiselost tla. Potom se dijelom koristi i u prehrambenoj industriji, pa u industriji stočne hrane - nabraja naš stručnjak za uljarstvo.

Ugradnjom uređaja za otkoštavanje, doznajemo, kalkulacija čak i za lošije godine uroda kazuje da se investicija lako vrati i za tri godine. Loženje "košticom" niti daje dim, niti stvara pepeo, a kalo- rijska mu je vrijednost veća od peleta. Bacamo se opet na matematiku.

- Recimo da prosječna uljara obradi 600 tona maslina, otkoštavanjem bi dobila 75 tisuća kilograma koštica. Kilogram na tržištu stoji oko dvije i pol kune, znači zagarantirana je zarada od oko 24 tisuće eura, nije to zanemarivo -smije se Baldasar.Dotičemo se i otpadnih voda. Vegetativna voda kod nas još uvijek nije definirana. Dvofaznim načinom obrade uljara mora skrbiti samo o vodi kojom su se masline prale i manji dio zamašće- nih voda koje nastaju pri separiranju ulja.No, što Europa radi s vegetativnim vodama? Ušteda opet, naravno! Jedan se dio zamašćenih voda koristi u proizvodnji sapuna. Taj je materijal idealan za kozmetiku. Ili pak za - proizvodnu bio- dizela. A gdje smo mi? Je li vam ovo dalo povoda da razmislimo što i kako dalje? Nama jest.

 

Povezani članci

O autoru

Rudolf Baldasar

Rudolf Baldasar

C.V. Rudolf Baldasar ing. Brodostrojarstva, 01.11.1984 položžen ispit za strojara I klase, 11 godina navigacije na bivšoj Jugoliniji i Brodospasu, od 1990 50% suvlasnik privatne firme COM-ING-TRADE, a od 1997 samostalni vlasnik firme BALDASAR d.o.o.

U sektor uljarstva ušao već 1992 a ekskluzivni predstavnik firme PIERALISI postao 01.01.2005.

Odrađeno: 50 uljara u HR i preko 100 u svijetu (Abecedno: Albanija, Alžir, Australija, čile, Egipat, Južna Afrika, Libanon, Novi Zeland, Sirija, Tunis. (Pogledati na www.baldasar.hr).

Iskustva: Remont, Održavanje, Montažža, Projektiranje optimalnog i funkcionalnog prostora sa tehničkim rješenjima postizanja optimalne učinkovitosti postrojenja.

  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ostavite komentar

Vi komentirate kao gost.