OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA PROIZVODNJE MASLINOVOG ULJA OD PRIHVATA MASLINA DO IZNOŠENJA PROIZVEDENOG ULJA I TEŽINA (STATIČKA I DINAMIČKA) NAJTEŽIH DIJELOVA  LINIJE ZA PRERADU

A.Pristigli plodovi maslina zaprimaju se u prostoriju za skladištenje i to tako da se iz transportnog sredstva prekrcavaju u plastične koševe volumena 600 L ili cca 400 kg maslina. Koševi se prihvaćaju paletarom sa ugrađenom baždiranom digitalnom vagom i printerom. Izvagani koševi, obilježeni sa imenom vlasnika i izvaganom količinom odlažu se uzduž zidova skladišta uz pomoć električnog mini viljuškara, koji ih može po potrebi složiti i do tri kata visine.

B.Ovako odloženi prozračni koševi čekaju na redoslijed za preradu, ne duže od 5 do 10 sati. Koševi se u momentu početka prerade preuzimaju iz skladišta uz pomoć mini viljuškara koji na sebi ima instaliran uređaj za prekretanje koša iznad prijemnog lijevka elevatora maslina (označen sa br.1) Ovaj moment je ujedno i vremenski početak prerade.

C.Masline iz prijemnog lijevka se podižu do nivoa odlišćivača (2), gdje ih struja zraka usisnog ventilatora, putem plastična cijevi (D.200 mm), oslobađa od zaostalih listova dopremljenih zajedno sa ubranim maslinama i odvodi ih van prostora uljare. Odlišćene masline padaju u perilicu (3) čiji zadatak je da operu masline od svih anorganskih nečistoća, zaostataka zemlje i eventualnog kamenja. Pranje se vrši vodom obogaćenom zračnim mjehurićima, čime se višestruko povećava efekt čišćenja površine masline. Eventualne zaostale nečistoće ispiru se na tušu sa čistom vodom na samom izlazu maslina iz peračice. Struja čiste vode iz tuša ujedno pomaže samočišćenju rezervara sa glavnom vodom za pranje. Na peračici dnevno mijenjamo glavnu vodu za ispiranje  2-3 puta, u ovisnosti stanju maslina, što iznosi 3500 do 4500 L vode/dan.

D.Oprane masline prihvaća horizontalni transporter maslina (4) čiji jednostavni zadatak je da premosti prostor do peračice do elevatora maslina (5) koji ih podiže do prihvata elektro mlina (6). Ovaj mlin svojom instaliranom snagom (30 kW) ima dovoljan kapacitet da samelje 600 kg maslina od 8 do 12 min. Ovo vrijeme korespondira sa vremenom potrebnim da se pristiglo tijesto pravilno izmiješa i pošalje na centrifugiranje. Potrebno je naglasiti da se prilikom mljevenja oslobađaju lako hlapljivi eterični spojevi iz maslina za čije se odvođenje iz prostora mljevenja brine instalirani ventilator za koji vlasnik mora omogućiti direktni otvor za spajanje plastične cijevi  (D.200 mm) van prostora uljare. 

Do sada opisani proces inače se u žargonu zove i prljavi dio proizvodnje te je preporuka da se pregradnom stjenkom odvoji od slijedeće opisane tehnološke linije.

E.Samljeveno tijesto maslina ispod mlina usisava jednoradna klipna pumpa koja pri tlačnom taktu tijesto šalje u izabranu miješalicu putem inox cjevovoda, pneumatskih ventila i kontrolnih stakala. Izbor ventila za pojedinu miješalicu (8) vrši djelatnik putem kompjuterskog upravljanja. Kompjuter prati vrijeme miješanja i temperaturu tijesta, pri čemu se koristi toplina dobivena iz kotla za toplu vodu (10) i termo panela (11), opskrbljenog sa svim potrebnim uređajima za kontrolu i regulaciju svih temperatura potrebnih pri procesu izdvajanja ulja, a djelatnik donosi ispravnu odluku o prestanku miješanja i početku transporta tijesta iz miješalice u dekanter (13) putem kontinuirane vijčane pumpa (9). Odluka o brzini transfera tijesta također je prepuštena djelatniku koji za donošenje ispravne odluke mora pratiti izlazne parametre iz dekantera (13). Pod izlaznim parametrima potrebno je pojasniti svaki parametar ponaosob, u ovisnosti od načina prerade ulja.

I.RAD „U 3 FAZE: Dekanter putem odgovarajućih adaptera u svojoj unutarnjoj konstrukciji vrši separaciju pristiglog tijesta na  fazu KOMINA, fazu Vegetativne VODE i fazu ULJA. U ovakvom sistemu rada stroj, mora za ispravan rad, koristiti cca do 40% dodatne higijenske vode (40% = 40 L vode na 100 kg tijesta). Empirijskim poznavanjem sastava ploda masline znamo da u istoj ima cca 20% krute tvari, 60% veg.vode i cca 20% ulja. Slijedom rečenog znači da kao otpad iz uljare imamo 20-30% vlažne krute tvari te 90-100% otpadne veg.vode (60%v.v+40%dodatne vode). Otpadna voda iz procesa prerade u sebi sadrži fenolne spojeve, povišenu razinu kiselosti kao i mikro plutajuće čestice obogaćene masnoćom. Ovu vodu potrebno je stabilizirati u otpadnoj separacijskoj jami koja će svojom konstrukcijom omogućiti taloženje na dno, plutajućih čestica, odvajanje masnoća koje će isplivati na površinu, a dovoljnim vremenom taloženja, fenolni spojevi će ishlapiti u atmosferu. Ovakva separacija otpadne vode pripomaže i djelomičnom bakterijskom razgrađivanju kiselih spojeva, ali sve isto ovim načinom ne možemo dobiti potpuno prihvatljivu otpadnu vodu pošto je odnos pritjecanja nove količine vode u odnosu na efekt samočišćenja taloženjem, daleko u korist novo pristiglih voda. Moj iskustveni zaključak vezan za ovu problematiku ja da treba napraviti što veću jamu sa što više pregrada međusobno odijeljenim sifonskim spojevima (najmanje 3), čiji ukupan kapacitet u m3 iznosi najmanje 3 do 4 puta veći kapacitet nego što je dnevni otpad veg. vode. Ovako obrađena voda može se koristiti za navodnjavanje u poljoprivredi na lužnatim terenima, ostatak se može iskoristiti kao pomoć pri prisilnom fermentiranju odlagališta krutog otpada (komina) uz dodatak bio algena koji uz dodatnu vlagu djeluje daleko brže i efikasnije. Ne treba ni spominjati da bi najbolje i jedino pravo rješenje problema otpadne vode bilo, transport na komunalni prečistać otpadnih voda koji bi istu vodu preradio i biokemijski, tj. 100% prihvatljivu za odlaganje u prirodu.

II.RAD U 2,5 FAZE: Isto kao gore spomenuto, ali inovativnim novim rješenjem potrošnja dodatne higijenske vode pada za 50%, tj. na 100 kg tijesta ide cca 20 L vode. Ovakvim sistemom prerade postigao se određeni kompromis u odnosu na potrošnju higijenske vode i kapacitet prerade stroja, koji je u ovom slučaju nešto manji i tehnički zahtjevniji. Primjenjuje se na područjima gdje je još uvijek moguće riješiti otpadnu vodu.

III.RAD U 2 FAZE: Faza KOMINA + Veg.VODA i Faza ULJA. Kod ovog sistema prerade ne koristi se dodatna voda !? Moram naglasit da sam pobornik ovakvog sistema zbog mnogo razloga. Gore spomenuti fenolni spojevi topivi su u vodi, ako nema dodatne vode onda veći postotak istih ostaje u ulju. Ulje sa većim postotkom polifenola ima višestruko veću zdravstvenu vrijednost. Otpadna veg.voda odlazi zajedno sa kominama, koje tako obogaćene sa cca 60% vode daleko prije i lakše fermentira i pretvara se u vrlo dobro  od agronoma već prihvaćeno gnojivo. Vlasniku uljare donosi uštedu za 40% manju potrošnju vode, kao i 50% manju jamu za otpadnu vodu. Gledano na opremu uljare također postoji ušteda jer ne treba separator za otpadnu vodu dekantera. 

F. RAD NOVOG DEKANTERA TIP „LEOPARD“  čije osnovne karakteristike su rad u „3 FAZE“ bez dodavanja vode u proces izdvajanja (dekantacije) ulja.

Ovaj dekanter svojom specijalnom konstrukcijom omogućava izdvajanje dobro pročišćenog ulja kao prve faze, mesnatog dijela ploda masline u kojemu nema dijelova koštice ni kože ploda masline. U ovom „pateu“ sadržana je  i skoro sva vegetativna voda kao druge faze izdvajanja. Na kraju kao treća faza je samljevena koštica pomiješana sa manjim dijelom mesa i kože masline. Da bi ovaj način proizvodnje ekstra djevičanskog maslinovog ulja imao punu marketinšku i ekološku  vrijednost, potrebno je pronaći ekonomsku računicu u prodaji „patea“, koji na tržištu još nije prepoznat kao vrhunski proizvod. Pate je upotrebljiv za dohranu sve stoke sitnog zuba, za proizvodnju više vrsta kruha i drugih pekarskih specijaliteta, za proizvodnju paštete od maslina, može se upotrijebiti  za velnes kupke, moguće ga je bez ikakve dodatne obrade upotrijebiti kao izvrsno gnojivo, itd. za još neotkrivene namjene. Treća faza tj. neočišćene koštice mogu se tretirati sa strojem za otkošćavanje  te kao proizvod imamo 99% čistu izlomljenu drvanastu špicu čije 1 kg ima kaloričnu vrijednost kao ½ litre lož ulja i gori bez dima i uz minimalnu količinu pepela. 

Zaključak je da upotrebom dekantera LEOPARD dobivamo vrhunsko ulje bez bilo kojeg otpada, a svi tzv. nusproizvodi imaju vrlo opravdanu ekonomsku računicu za dodatno uloženi trud i trošak.

G.U ovisnosti od izabranog sistema prerade (u vašem slučaju 3 FAZE - LEOPARD) iz dekantera dovodimo ulje na vertikalni separator (16) čijim radom pročišćavamo pristiglo ulje iz dekantera, a sistemom prisilnog čišćenja istoga dovodimo u jamu za otpad dio krutih masnoća kao i zamašćenu vodu. Kako u sistemu rada u dvije faze separiramo samo ulje, potrebno je dodati u sistem separiranja 5 do 10% čiste vode, koja pomaže pročišćavanju ulja, ista voda konstantno otiće iz separatora u separ. jamu. U momentu prisilnog ispiranja vertikalnog separatora, u otpad odlazi cca ½ kg krutih masnoća i cca 10 L zamašćene vode. Ovakovo ispiranje prakticira se cca svakih 1000 kg maslina, znači da na vert. separatoru dnevno imamo oko 2500 kg otpadne vode, pri preradi u dvije faze.

UPOTREBA KOMINE IZ PROIZVODNJE U 2 FAZE

(vlažnosti cca 65%)

NE ODNOSI SE NA PATE PROIZVEDEN U PROCESU RADA DEKANTERA “LEOPARD”

Po redoslijedu proizvodnje nakon dekantera imamo kao nusproizvod kominu koju je preporučljivo kompostirati. Dio (od 10-15%) sastava komine je djelomično samljevena špica masline koja je praktički drvenasti dio otpada koji separatorom-odkoščivaćem možemo odvojiti iz mase i odmah upotrebljavati kao odlično samljeveno drveno gorivo (kalorićne vrijednosti 1:50% u odnosu na lož ulje) za kotlovsko grijanje, a može se i miješati s ugljenom i na taj način smanjiti sadržaj sumpora u dimnim plinovima.

Opis dijela linije namjenjene za otkoštavanje:

Na postojeće postrojenje potrebno je dodati slijedeće strojeve i uređaje:

Ad. 1 u priloženom nacrtu razmještaja strojeva: Produženi horizontalni transporter komina koji otpadne komine iz cenrtifuge može transportirati do otkošćivača komina ili direktno u kamion za prikupljanje otpada.

Ad. 2 horizontalni transporter koji odkošćene komine transportira do kosog elevatora za ukrcaj u kamion za prikupljanje otpada.

Ad. 3 kosi elevator koji otkošćene komine podiže na nivo kamiona za prikupljanje otpada.

Ad. 4 horizontalni transporter čistih košpica do koša za skladištenje košpica.

Ad. 5 Odkoštivač sa koničnim sitom koji iz otpadnih komina izdvaja košpicu od mesnatog djela otpada.

Naravno, zbog odvajanja koštica, vlaga u komini će se povećati  za 75-80%

Naknadno ova komina, u skladu s europskim zakonima može se upotrijebiti na dva načina:

a)po članku zakona 574/96 (EU) ovakav otpad može biti rasprostrt na poljoprivredno zemljište u količini ne većoj od 80 tona/hektar u godini dana. Ovo ograničenje važi za kominu i vegetativnu vodu iz maslina.

b)Komina može biti poslana na kompostiranje i kao takva po članku zakona 748/84(EU), poslije kompostiranja, može biti rasprostrta na poljoprivredno zemljište u količine ne većoj od 210 tona/hektar u godini dana.

 Što je „kompostiranje“?

To je operacija fermentacije komine nakon miješanja s drugim vegetabilnim otpadom, npr:

• Slama
• Otpad od rezidbe grožđa
• Ostatak nakon berbe

 Moguće je proces fermentacije komina postići dodavanjem organskih sastojaka (a ne vegetabilnih) kao što je gnjojivo od pilećeg fecesa  i drugih.

U ovom slučaju potrebno je izvršavati kontinuiranu bakterijsku kontrolu da bi se izbjeglo bakterijsko zagađenje zemljišta.

Važno je napomenuti da fermentacija neće započeti dok god u komini postoje polifenoli koji su prirodni konzervans protiv oksidacije-fermentacije. Savjetuje se upotreba enzima da bi se ubrzala razgradnja polifenola a time i brže započeo proces fermentacije. Tako da cijeli proces traje kraće od godine dana da bi se oslobodio prostor za kominu iz slijedeće sezone prerade.

Na kojim terenima se preporučuje rasprostirati kominu?

Za ovu primjenu ne postoji zakonska regulativa, dakle preporučljivo je  kominu rasprostirati na terenima gdje se kultivira grožđe, žito, kukuruz itd.

Nije preporučljivo (iako je dopušteno) rasprostiranje na terenima gdje se kultivira rajčica i suncokret.

Prijevod članka iz talijanskog lista L`olivo.

Kao ovlašteni zastupnik tvrtke Pieralisi montirao sam preko 50 uljara u Hrvatskoj i još oko 100 u svijetu. Podaci koje sam naveo isključivo su dobiveni radom u praksi te se kao takvi mogu neslagati sa onima dobivenim iz teoretskih proračuna raznih interesnih skupina.